DGNB je certifikat održive gradnje koji dodjeljuje Njemački savjet za održivu gradnju (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen – DGNB), član svjetske mreže Savjeta za zelenu gradnju (www.worldgbc.org)
U odnosu prema drugim certifikatima, često ga se naziva certifikatom 2. generacije.
Dodjeljuje se na osnovu mjerenja održivosti građevine, s tim da je održivost shvaćena puno šire od uobičajenog shvaćanja zelene gradnje, a u skladu sa smjernicama Europske unije.
- Radi se o holističkom pristupu koji:
- procjenjuje sve glavne aspekte održivosti,
- procjenjuje ukupno djelovanje zgrade, a ne pojedinačne mjere,
- procjena je bazirana na cijelom životnom ciklusu (od sirovina, preko proizvodnje, izgradnje i korištenja, do razgradnje i recikliranja ili odlaganja)
Uz ekološku kvalitetu i socio-kulturnu kvalitetu koje čine zelenu gradnju u užem smislu, ovim sustavom procjenjuje se i ekonomska kvaliteta, tehnička kvaliteta, kao i kvaliteta samog procesa projektiranja, izgradnje i nadzora, dok se kvaliteta lokacije (poplave, klizišta, transport, zagađenje i sl.) vrednuje odvojeno.
Ekološka kvaliteta
Važnost utjecaja gradnje na okoliš može se vidjeti ako se uzme u obzir drastičan rast svjetske populacije te koncentracija stanovništva u gradovima (do 2050. predviđa se da će 70% ljudi živjeti u gradovima) koji imaju za posljedicu da već sada građevinska industrija snosi odgovornost za 40-50% iskorištavanja sirovina, 30-40% potrošnje energije, 33% emisija CO2, 25% iskorištavanja šuma i 17% potrošnje vode.
Pri vrednovanju ekološke kvalitete po DGNB metodi ključan je proračun LCA (Life Cycle Assessment) – sustavni proračun ukupnog utjecaja građevine na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa, u kojem se kvantificirano iskazuje odgovornost građevine za emisije definirane protokolom u Kyotu, te potrošnja energije, vode i sirovina.
Takav proračun postao je moguć nakon što je standardiziran međunarodni sustav EPD (Enviromental Product Declaration, ISO 14025, EN 15804) – deklaracije građevinskih proizvoda kojima se iskazuju cjeloživotni utjecaji na okoliš.
Vrednuje se također i izbjegavanje materijala koji su štetni za neposredan okoliš, zatim ako se gradi na već izgrađenoj ili zagađenoj parceli, te ako je drvena građa dobavljena lokalno i na održivi način (FSC).
Ekonomska kvaliteta
Razumno korištenje resursa je osnova zelene gradnje, a to uključuje i financijske resurse.
Po DGNB sustavu izračunavaju se tzv. cjeloživotni troškovi zgrade – LCC (Life Cycle Costing). To je alat za optimiziranje troškova građevine, odnosno proračun ukupnih troškova tijekom cijelog životnog ciklusa građevine:
- gradnja
- energenti kroz vrijeme
- održavanje i periodički troškovi
- potrošnja vode kroz vrijeme
- troškovi financiranja
Potrošnja energenata kroz vrijeme (podaci korišteni i za ekološku kvalitetu) proračunava se metodom LCEM (Life Cycle Energy Modeling).
Osim cjeloživotnih troškova promatra se i iskoristivost prostora, fleksibilnost i mogućnost prenamjene.
Socio-kulturna i funkcionalna kvaliteta
Sljedeća kategorija sastoji se od petnaestak kriterija. To su kvaliteta zraka i prisutnost otrovnih i štetnih tvari, osjećaj ugode u prostoru: temperaturne asimetrije tijekom sezona grijanja i hlađenja, brzina strujanja zraka, zatim akustika prostora, prisutnost dnevnog svjetla i otvorenost vizura, kvaliteta prirodnog i umjetnog osvjetljenja.
Vrednuje se i pristupačnost za osobe s invaliditetom, otvorenost za javnost, kvaliteta vanjskih prostora, integriranje umjetnosti u zgradu, prilagođenost za bicikle, hibridna vozila i slično.
Tehnička kvaliteta
Vrednuju se tehničke kvalitete koje su iznad minimuma definiranog građevnom regulativom, npr. manji požarni i dimni sektori, dodatni putovi evakuacije, prilagođenost za osobe s invaliditetom, dodatna zaštita od buke, kvalitete ovojnice i slično.
Vrednuje se i mogućnost jednostavnog čišćenja i održavanja, te razgradnje i recikliranja.
Kvaliteta procesa
Procjenjuje se kvaliteta samog procesa projektiranja, natječaja i nadzora. Na primjer, pozitivno se vrednuje provedba javnog arhitektonskog natječaja, formiranje interdisciplinarnog tima stručnjaka već u ranoj fazi projekta, procjenjuje se kvaliteta troškovnika, organizacija gradilišta i slično.
Ukupna procjena za svaku kategoriju u konačnici se izražava u postocima i označava razliku između prosječne gradnje po važećim zakonskim propisima kao minimum (0%), te trenutno najbolje moguće graditeljske prakse (100%). Dobra graditeljska praksa označava referentnu vrijednost od 50%. Ovisno o rezultatima, dodjeljuje se brončani, srebrni ili zlatni certifikat.
DGNB metoda je bazirana na europskim normama, a proračuni bitni za DGNB metodu – LCA (Life Cycle Assessment) i LCC (Life Cycle Costing) također proizlaze iz smjernica Europske unije i postupno pronalaze svoju primjenu u europskim građevinskim regulativama.
Stoga bi se moglo reći da, osim što takav certifikat znači međunarodno priznatu i prepoznatu oznaku kvalitete, predstavlja i vjerojatan smjer razvoja europske graditeljske prakse.